Povodom 11. novembra, Dana primirja u Prvom svetskom ratu, u Zrenjaninu je održana komemorativna ceremonija tokom koje su položeni venci na spomen-ploču posvećenu pukovniku Dragutinu Ristiću – Brigadiru, komandantu pešadijske brigade Gvozdenog puka „Knjaz Mihailo“, kao i oslobodiocima grada u Velikom ratu.
Ovim činom odata je počast srpskim vojnicima koji su učestvovali u oslobađanju tadašnjeg Velikog Bečkereka, današnjeg Zrenjanina, i svima koji su svoje živote i hrabrost ugradili u slobodu Srbije.

Vence su položili predstavnici Grada Zrenjanina, Banatske brigade Vojske Srbije – Komande garnizona Zrenjanin i Srednjobanatskog upravnog okruga.
U ime Grada Zrenjanina venac su položili pomoćnica gradonačelnika Snežana Vučurević, član Gradskog veća Vidoje Slijepčević i odbornica Skupštine grada Jovana Erdeljan. Delegaciju Srednjobanatskog upravnog okruga predvodio je načelnik Predrag Rađenović, dok je predstavnik Banatske brigade Vojske Srbije bio pukovnik Nebojša Jovanović.
Dan primirja – sećanje na žrtvu i pobedu Srbije
Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u francuskom gradu Kompijenu potpisano primirje između Nemačke i sila Antante, čime su okončana ratna dejstva na Zapadnom frontu.
Kraljevina Srbija bila je jedna od savezničkih zemalja i dala je ogroman doprinos pobedi u Prvom svetskom ratu i slomu Austrougarske monarhije. Cena te pobede bila je izuzetno visoka – Srbija je pretrpela ogromne vojne i civilne gubitke, a procenjuje se da je izgubila između 1,1 i 1,3 miliona stanovnika.

Iako je primirje potpisano 11. novembra, ratna dešavanja na prostoru današnjeg Zrenjanina potrajala su još nekoliko dana. Srpska vojska ušla je u tadašnji Veliki Bečkerek 17. novembra 1918. godine, kada je vlast i zvanično prešla u ruke Srpskog narodnog odbora.
Taj datum ostao je upisan kao jedan od najznačajnijih u istoriji grada, a 17. novembar obeležava se i kao Dan oslobođenja Zrenjanina u Prvom svetskom ratu.

Dan primirja u Srbiji se kao državni praznik obeležava od 2012. godine. Njegov glavni simbol je Natalijina ramonda, cvet koji predstavlja vaskrsnuće, obnovu i snagu Srbije nakon ogromnog stradanja u Velikom ratu.
